Pametna rješenja u pametnim gradovima

Photo by Sávio Félix on Unsplash

„Pametni grad“ je sve popularniji koncept, a predviđa se da će 2020. godine tržište pametnih gradova vrijediti 1,3 trilijuna eura pa ne čudi što se 2016. godine u Europi čak 337 gradova odlučilo investirati u neki od projekata kako bi dobili titulu „pametnog grada“.

 U nastavku Vam donosimo primjere pametnih gradova u svijetu koji su implementirali pametnu tehnologiju u svakodnevicu i tako olakšali život svojih građana (u transport, zdravlje, infrastrukturu…)

  1. AMSTERDAM i smart tehnologija

Grad koji mnogi nazivaju najpametnijim u  Europi je Amsterdam koji je s inicijativom Amsterdam pametni grad krenuo 2009. godine, sa 79 projekata zajednički razvijenih od strane lokalnog stanovništva, vlade i poduzeća. Projekti se baziraju na povezanosti putem bežičnih uređaja, kako bi se mogla povećati mogućnost donošenja odluka u realnom vremenu. Glavni razlozi za tu inicijativu su kako bi se smanjio promet, sačuvala energija i povećala sigurnost stanovnika. Promet se prati u realnom vremenu te se i svjetlo na semaforima mijenja s obzirom na trenutno stanje na cesti, kako ne bi dolazilo do zastoja. Kako bi smanjili opterećenje prometnica i potragu za parkirnim mjestom, stanovnici su razvili aplikaciju Mobypark, koja omogućuje vlasnicima parkirnih mjesta da ih iznajme ljudima za određenu naknadu. Zagađenje svijetlom, a ujedno i smanjenje potrošnje energije je regulirano pomoću pametnih svjetala, koja se pale tek kada čovjek dođe u blizinu, tj. kada senzor registrira kretnju. Stanovnicima se također omogućava da kontroliraju uličnu rasvjetu tako da pojačaju ili smanje jačinu svijetla ovisno o vidljivosti i doba dana, ali isto tako da kontroliraju emisiju svijetla na nekim znamenitostima. Javna sigurnost je ostvarena pomoću video nadzora 24 sata tjedno, a policija izlazi na teren odmah čim se uoči potreba za time i vrlo brzo su na mjestu događaja, tako da svojim stanovnicima osiguravaju cjelodnevnu sigurnost.

  1. NEW YORK grad i smart infrastruktura

New York reciklira zapostavljene javne govornice u pet gradskih četvrti kroz projekt LinkNYC. Cilj je zamijeniti više od 7500 javnih govornica ‘Linkovima’. Svaki ‘Link’ pristupna je točka za besplatni wi-fi, besplatno telefoniranje preko interneta, a ima i tablet računalo kojim se može pristupiti gradskim uslugama i kartama. Na svakom se Linku može i priključiti vlastiti mobitel ili tablet kako bi se napunio. Svi troškovi projekta pokrivaju se iz oglašavanja na dva ekrana visoke rezolucije koji se nalaze na stranicama Linka.

  1. BERLIN i smart promet

Ulica Bundesallee u Berlinu od 3,7 kilometara pokrivena je radarskim senzorima koji prate zauzetost parkirnih mjesta, a sustav podatke o slobodnim parkirnim mjestima šalje vozačima u realnom vremenu, koji ne moraju gubiti vrijeme kružeći i tragajući za parkingom, što pridonosi stvaranju gužve u gradskom prometu i povećanom ispuštanju stakleničkih plinova.

  1. MEXICO CITY i smart zdravlje

Španjolsko sveučilište Jaume I de Castelló pokrenulo je u Mexico Cityju prvu e-zdravstvenu platformu za starije sugrađane nazvanu Butler. Radi se o kombinaciji društvene mreže, dijagnostičkog i terapijskog alata, koja povezuje starije građane, prati njihovo zdravstveno i duševno stanje, pruža trening za podizanje raspoloženja i vježbe pamćenja te služi i kao platforma za razonodu, s kojom stariji mogu razmjenjivati fotografije i muziku, dopisivati se i raspravljati o zajedničkim temama.

 

I za kraj… Fondovi EU-a za infrastrukturna rješenja za pametne gradove, kao što je primjerice pametna rasvjeta, pokrivaju od 40 posto pa sve do 100 posto iznosa ulaganja koji su potrebni za realizaciju takvih projekata. Dakle, važno je upoznati gradove s uvjetima dostupnosti i preduvjetima koji su potrebni za financiranje iz fondova EU-a da bi ostvarili najveću moguću korist za svoje građane te pritom sveli vlastita ulaganja na minimum.