Potencijal Pametnih otoka

pexels-photo-1139040

Na hrvatskim otocima sve se vrti oko turizma i turista.  Ipak, to ne treba nužno biti tako. Sve češće spominjani Pametni otoci primjer su sveobuhvatne promijene koja donosi uštede, ali i zadovoljnije i sretnije stanovnike te u konačnici dovodi do prosperiteta cijele države.

Inicijativa Pametni otoci potaknuta je, inicijativom Europske komisije, Pametni gradovi i zajednice. Pametni otoci idu korak dalje od Pametnih gradova; Oni pokušavaju riješiti dva osnovna problema na otocima. Prvi problem je iseljavanje, a drugi energetska ovisnost. Navedeno nastoje postići holističkim pristupom, odnosno nastoje osigurati optimalno upravljanje i korištenje resursa te iskoristiti komparativnu prednost otoka.

Danski su otoci najbolji primjer kako otoci mogu biti živi laboratorij koju mogu ponuditi važna rješenja u području raznih politika – energije, transporta, cirkularne ekonomije, uključivog upravljanja, IKT-a,  a navedeno će biti primjenjivo i u drugim ne – otočnim zajednicama. Danski otoci shvatili su da je većina izolirana, ovisni o fosilnim gorivima i visokom cijenom prijevoza. Ipak, stanovnici danskih otoka međusobno su povezani i žele najbolje za zajednicu u kojoj žive. Zbog navedenog, danski otoci su u inicijativu Pametnih otoka uključili različite skupine od vlasti, lokalne uprave i samouprave do poduzetnika i građana. Danski najpoznatiji Pametni otoci su, zasigurno, Samsø i Bornholm.

Samsø je danski otok s 3.727 (2017.) stanovnika što je malo više nego na hrvatskom otoku Visu. Samsø je još 1997. godine osvojio vladino natjecanje za najbolji model obnovljivih izvora energije u zajednici. Sukladno navedenom, od 2007. godine taj danski otok dobiva 100% energije preko vjetroelektrana i iz biomase. Slobodno ga možemo doživjeti kao OTOK OBNOVLJIVE ENERGIJE, a procjena je da Samsø godišnje uštedi 500.000,00 DKK tj. 67.019,26 EUR. Osim obnovljivih izvora energije, lokalna zajednica financirala je i izradu trajekta koji se pokreće na bioplin koji nastaje u bioplinskim postrojenjima, a rezultat proizvodnje je i gnojivo koje se kasnije koristi. Dakle, stvara se savršeni krug. Svjesni su da ima još mjesta za napredak, a najveća želja im je da se otpad kontinuirano reciklira.

Drugi primjer je Bornholm gdje su, kao i u Samsu, svjesni da je energetska ovisnost i neobnovljivi izvori energije najveći problem. 1979. godine energiju su dobivali pomoću ugljena, teških ulja i dizel ulja. Danas se situacija uvelike promijenila. Većinu energije dobivaju iz biomase i vjetra. Godine 2008. pokrenut je projekt “Jarko zelenog otoka” s ciljem stvaranja novih radnih mjesta uspostavom održivog turizma, produljenja turističke sezone, poticanja lokalne ekološke poljoprivredne proizvodnje.

Kako navedeno implementirati u Hrvatskoj i na hrvatskim otocima komentiralo se na nedavnoj konferenciji Pametni otoci održanoj na otoku Krku na kojoj je prisustvovao i Aestus tim.

Dobar je primjer otok Krk koji je još 2016. godine otvorio mrežu od čak 11 punionica za električna vozila (automobile i motore). Krčki gradonačelnik Darijo Vasilić smatra da Krk može biti primjer drugima u Hrvatskoj na više područja, od dinamike gospodarstva, ekoloških sustava do turističkog prometa. Na otoku se ostvaruje četvrtina od 23 milijuna noćenja godišnje na jadranskim otocima. Osim navedenog, otok ima odlično riješen odvoz komunalnog otpada te recikliranje otpada.

Zakon o otocima posebno objašnjava održivi razvitak otoka, gospodarski razvitak i državne poticajne mjere za otoke. Zakon „ide na ruku“ otocima te bi vrlo lako svaki otok mogao razviti bar dio pametnog i održivog, holističkog pristupa te tako olakšati život svojim građanima. Koji je rezultat? Manje iseljavanja i zdravije stanovništvo, ali i okoliš. Zvuči sjajno? Svaki otok može biti Pametan, javite nam se i pomoći ćemo Vam u stvaranju i implementaciji Vaših ideja!