Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta ove godine 22. put organiziralo je Nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu. Savjetovanje se održalo 18. i 19. listopada 2018. godine u Rapcu, a mi smo razgovarali s ovogodišnjim predavačem Davorom Runje.

Davor Runje softverski je inženjer, računalni znanstvenik i serijski poduzetnik. Razvio je Al model koji automatski interpretira EKG (https://www.vhealthlab.london/what-we-do/), a detaljnije o tome, ali i ostalim platformama kao i prijedlozima za poduzetnike donosimo u intervjuu.

• U Vašem predavanju rekli ste nešto više o platformama koje ste razvili i koje trenutno razvijate. Možete li s nama podijeliti tajni „sos“ spomenute ZASTI platforme?

Zasti je vrlo zanimljiva platforma za numeričke i vizualne probleme koja upotrebljava podatke iz više različitih domena. Npr. trenutno se upotrebljava za inspekciju štete na automobilima, avionima i brodovima, ali isto tako postiže vrhunske rezultate u medicini. Zadnji takav uspjeh u medicini bio je prvo mjesto u konkurenciji od više stotina istrživačkih timova iz cijelog svijeta na problemu karcionoma gušterače. Način na koji algoritam prepoznaje pukotinu u krilu ili kancerogenu stanicu je zapravo vrlo sličan, usporediv s načinom na koji će vam vrhunski kirurg bez problema reći da imate udubljen branik na autu. Pokazalo se da ako su dva vizualna zadatka koja mašina treba riješiti slična, tada će algoritam koji se trenira s podacima iz jedne i druge domene imati bolje rezultate nego onaj koji je specijaliziran samo za jednu. Jednostavno rečeno, algoritam je već iz prve domene naučio na temelju ogromne količine podataka te lakše svladava probleme u drugoj domeni. Mi još uvijek ne znamo napraviti algoritme koji imaju inteligenciju iole sličnu ljudskoj inteligenciji. Npr. ako malom djetetu pokažete sliku jednog automobila, on će odmah znati prepoznati svaki drugi. S druge strane, današnjim algoritmima treba desetak tisuća slika automobila da ih nauči prepoznavati. Stoga je možda najveći izazov rješavati probleme gdje u samom startu nemamo dovoljno značajne baze podataka kao što su rijetke bolesti i tu se ovakav pristup pokazao jako učinkovit.

Osim u medicini, platforma se vrlo uspješno primjenjuje u osiguravateljskim poslovima. Npr. ako ste sudjelovali u manjoj prometnoj nesreći, umjesto da potrošite par sati da bi se odvezli na procjenu štete, dovoljno je samo snimiti fotografiju ili video auta i aplikacija će sama prepoznati i procijeniti sva udubljenja, ogrebotine i oštećenja. Na taj način se može automatizirati do 50% ukupnog vremena potrošenog na procjene štete osiguravajuće kuće, ali još važnije nekoliko sati zadovoljnih klijenata.

• Kako je uopće došlo do potrebe za razvijanjem jedne ovako sveobuhvatne platforme? 

Dugoročno gledano, najveći potencijal vidimo u medicini gdje nedostaje radne snage i stručnjaka te je cilj optimizacija vremena liječnika. Strojevi, odnosno umjetna inteligencija neće zamijeniti stručnjake već će odraditi dio dijagnostike koje možemo automatizirati. Što se više takvih procesa automatizira, to će se liječnici više stići baviti ljudima.

• Koji su Vaši budući projekti?

Upravo sam se vratio iz Indije gdje je Zasti osvojio nagradu kao jedan od najboljih 25 startupa u konkurenciji od 2000 iz cijelog svijeta. Kratkoročan cilj nam je otvoriti razvojni centar u Zagrebu koji će nam biti baza za Europu, uz već postojeći razvojni centar kojeg imamo u Indiji. Osim medicine i osiguranja, krenuli smo u ubrzani razvoj modela za financijski sektor. Fokus nam je u prepoznavanju potreba kupaca, odnosno predikcija kome i u kojem trenutku treba kakva bankovna usluga. Naravno, određivanje rizika je ništa manje važno, ali tu imamo veliko iskustvo iz osiguravajuće industrije.

Jedno od velikih etičkih pitanja koje će morati biti riješeno veže se upravo uz predviđanja na temelju prethodnih podataka. Naime, svi povijesni podaci na kojima treniramo naše modele su bazirani na kreditima koje su odobravali ljudi. U tim podacima nalaze se sve predrasude i diskriminacije koje su oni napravili i postoji velika opasnost da ćemo automatizacijom tih procesa napraviti algoritme koji imaju predrasude i koji diskriminiraju. Tu vjerujem da će Europa predvoditi razvoj jer je povijesno više sklona regulaciji od npr. SAD-a ili Azijskih država.

• Kakva je situacija kod nas u Republici Hrvatskoj koliko smo postigli po pitanju svega digitalnog?

U malim državama kao što smo mi postoje dvije skupine poduzetnika, oni koji želi biti „prvi u selu“ i dominirati lokalnim tržištem omeđenim granicama. To je s obzirom na visoku mobilnost ljudi i roba u Europskoj uniji, jako teško postići jer vaši klijenti kupuju online iz cijele EU, a zaposlenici se masovno sele u potrazi za boljim poslom. Ne vjerujem da je ovakva vrsta poslovanja dugoročno održiva u Hrvatskoj. Lokalno tržište je premalo i pre-nezaštićeno te ne smijete više razmišljati koji problem riješiti u RH nego koji problem riješiti u svijetu. Tako da poduzetnik koji pripada drugoj skupini pokušava naći neku nišu u kojoj rješava neki globalni problem. Brojni takvi poduzetnici žive i rade u RH, ali su im tvrtke često registrirane u državama koje im daje puno pravnu sigurnost, niske poreze i u kojoj je birokracija svedena na minimum. Npr. brojne „domaće” tvrtke u tehnološkom sektoru su registrirane u Estoniji.

• Što biste rekli poduzetnicima i koji savjet biste im dali?

Ovo je besplatan savjet, prema tome nema težinu, ali evo kako to izgleda kad sebi stavljam na papir gdje ću potrošiti svoje vrijeme i novac. Prije svega se zapitam u čemu bi mogao biti među najboljima, barem u EU ako već ne globalno. Tu je izuzetno bitno naći nišu koja je nezanimljiva najvećim igračima tipa Google-u, Facebook-u, Microsoft-u i slično. Da bi vam takva ideja pala na pamet, potrebno je biti aktivan, odlaziti na sajmove, ili još bolje sudjelovati u radu nekog start-up akceleratora. Npr. u Londonu ih ima stotinjak, a za sudjelovanje ćete dobiti novca za 3-6 mjeseci koliko traju, taman da studentski preživite. Ako je ideja dobra onda će se uhvatiti neki interes, a ako ne uhvati tada je bolje da je umrla na vrijeme. U svakom slučaju, treba se izložiti riziku i svijetu te pokušati biti najbolji u svom dijelu poslovanja. Jedan svijetli primjer je jedan mladi hrvatski poduzetnik kojeg sam upoznao u Londonu, a koji je izišao na svjetsko tržište i u Amsterdamu upravo provodi pilot-projekt gdje Vi auto ostavite na aerodromu i dok Vas nema, auto se iznajmljuje i tako zaradite novac i ne plaćate parking na aerodromu. Zapamtite da nije taj svijet niš’ bolji od nas! 

Na kraju razgovora gospodin Runje poželio je sreću budućim polaznicima dvogodišnjeg Executive MBA programa e-Leadership na Visokom učilištu Algebra na kojemu radi kao predavač.