12.07.2019
10 najčešćih pitanja o godišnjem odmoru

Neki su već bili, a neki se tek spremaju, ali tijekom ljeta većina nas razmišlja o godišnjem odmoru. Znate li koja su Vaša prava za korištenje godišnjeg odmora, a koja se temelji na odredbama članaka 76. do 85. Zakona o radu (NN 93/14)?

Godišnji odmor definiran je kao pravo radnika i obveza poslodavca čija je svrha obnavljanje radnikovih sposobnosti potrebnih za siguran i uspješan rad. Donosimo Vam 10 najčešćih nedoumica u vezi prava te odgovora na ista.

Imam li pravo na godišnji odmor iako imam ugovor na određeno vrijeme? 

Bez obzira na to ima li radnik ugovor o radu na određeno ili na neodređeno vrijeme, uvijek ima pravo na godišnji odmor.

Kako se određuje na koliki godišnji odmor imam pravo?

Zakonom o radu određeno je minimalno pravo na godišnji odmor. Odredbama kolektivnih ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu, pravo na godišnji odmor se može uređivati i mijenjati samo u korist radnika (dakle, nikako manje od propisanog u Zakonu o radu).

Na koliko dana godišnjeg odmora imam pravo? 

Prema odredbama Zakona o radu, radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna, odnosno 20 dana za osobe s petodnevnim radnim tjednom.

Radim samo 5 mjeseci u tvrtki, koliko imam pravo godišnjeg odmora? 

Imate pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora. Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora ima radnik koji:
– još ne radi 6 mjeseci kod poslodavca (prvo zaposlenje ili prekid duži od osam dana) ili
– radnik kojem prestaje radni odnos u tijeku godine (do 15.12.).

Ne radim vikendima, računaju li mi se oni u dane godišnjeg odmora?

Ne računaju. U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se oni dani koje radnik ne bi radio da nije na godišnjem odmoru i razdoblje privremene nesposobnosti za rad (bolovanje) koje je utvrdio ovlašteni liječnik. Uz to, ni dani plaćenog dopusta ne računaju se kao godišnji odmor.

Sukladno članku 65. Zakona o radu (Narodne novine 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13), radnik ima pravo tijekom kalendarske godine na plaćeni dopust od ukupno 7 radnih dana (ako drugačije nije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu) za važne osobne potrebe, osobito u vezi sa sklapanjem braka, porodom supruge, težom bolesti ili smrću užeg člana obitelji.

Nadalje, radnik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja te obrazovanja za potrebe radničkog vijeće ili sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu određenu kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.

Također i radnici – dobrovoljni davaoci krvi ostvaruju pravo na jedan slobodan dan s osnova dobrovoljnog darivanja krvi, koji se ostvaruje tijekom kalendarske godine, sukladno radnim obvezama.

Radim blagdanima. Računaju li mi se blagdani kao godišnji odmor, ako bi mi taj blagdan prema rasporedu bio radni?

Ako bi radnik prema rasporedu radnog vremena trebao raditi na dan blagdana ili neradnog dana, ali tog dana na svoj zahtjev koristi godišnji odmor, onda mu se prema Zakonu o radu u trajanje godišnjeg odmora uračunava i taj dan.

Želim godišnji iskoristiti u dijelovima, imam li na to pravo?

Kada radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore.

Poslodavac i radnik mogu dogovoriti da radnik tijekom kalendarske godine koristi i manje od dva tjedna godišnjeg odmora u neprekidnom trajanju. U tom slučaju će se neiskorišteni dio godišnjeg odmora prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu.

Kako mogu doznati kada idem na godišnji ako ga ne mogu sam odabrati termin?

Poslodavac je obvezan raspored korištenja godišnjega obvezan utvrditi najkasnije do 30. lipnja tekuće godine u skladu s odredbama kolektivnog ugovora, pravilnika o radu, ugovora o radu i odredbama Zakona o radu.

Radim na nepuno radno vrijeme, koliko imam godišnjeg?

Radnik zaposlen na nepuno radno vrijeme ima sva prava kao i da je sklopio ugovor na puno radno vrijeme, znači najmanje 4 tjedna. Jedina će razlika postojati u visini naknade koja se isplaćuje, a to je prosjek mjesečne plaće isplaćene radniku u prethodna 3 mjeseca.

Želim se odreći godišnjeg odmora, imam li pravo na to?

U članku 57. uređeno je pravo na godišnji odmor i tog prava radnik se ne može odreći. Pravo na godišnji odmor zagarantirano je čak i Ustavom gdje je u članku 55 propisana ništetnost sporazuma o odricanju prava na godišnji odmor odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Ako poslodavac radniku ne može omogući najkraći godišnji odmor, ili sklope sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor odnosno isplate naknadu, poslodavac vrši prekršaj za koji kazna iznosi od 61.000 do 100.000 kn. Iz navedenog proizlazi da radnika čak i protiv njegove volje poslodavac mora poslati na godišnji odmor.

Imaš još pitanja? Naš računovodstveni servis, Aestus financijsko savjetovanje, može odgovoriti na dodatna pitanja.

Ostali članci

Što trebate znati ako planirate osnovati poduzeće?

26.05.2020

Kako osnovati poduzeće u Hrvatskoj?   Osim fizičkim putem, osnovati poduzeće u Hrvatskoj moguće je iz udobnosti vlastitog doma putem informacijskog sustava START. Navedena platforma omogućava pokretanje poslovanja na daljinu i bez punomoćnika, unutar 3-5 dana te putem samo jednog elektroničkog postupka. Poduzetnici mogu navedenim elektroničkim putem osnovati poduzeće – d.o.o. ili j.d.o.o. Putem online […]

Dodjela potpora poduzetnicima Primorsko-goranske županije

13.05.2020

Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije objavio je javni poziv čiji je cilj dodjela potpora poduzetnicima za provedbu mjera radi ublažavanje posljedica epidemije bolesti COVID-19 u sektoru malog gospodarstva Predmet javnog poziva je nabava opreme i sufinanciranje troškova vezanih za prilagodbu poslovanja poduzetnika.   Koji je intentitet i iznos potpore? 100% […]

MJERE – Finin portal za online prijavu za korištenje aktualnih mjera Vlade

31.03.2020

Fina je uspostavila jedinstveni online portal koji hrvatskim poduzetnicima omogućava online prijavu za korištenje mjera Vlade Republike Hrvatske u cilju očuvanja razine gospodarske aktivnosti i likvidnosti.   Objavljen je poziv svim gospodarskim subjektima u RH koji trpe gubitke u redovnom poslovanju zbog posljedica COVID-19 pandemije da se od 31.3.2020. putem spomenutog portala prijave za: kredite […]

Odgoda plaćanja poreznih obveza na rok od tri mjeseca

24.03.2020

Ministarstvo financija je u sklopu inicijalnog seta mjera predstavila i mjeru kojom se poduzetnicima želi olakšati teret poreznih obveza. Prema novim dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona, poduzetnici sada mogu podnositi zahtjeve za odgodu plaćanja dospjelih poreza, doprinosa, pristrojbi i sl. Zahtjev se ne može podnositi za carine i trošarine ako do sada imaju […]

Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Koronavirusom

22.03.2020

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava provodi skup mjera među kojima su i Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Koronavirusom (COVID – 19). Navedenom mjerom žele se očuvati radna mjesta te će se financirati 100% troška neto minimalne plaće.     Ciljani sektori i poslodavci ove mjere su:  djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića, prijevoza i skladištenja, radno […]

Nove Vladine mjere za pomoć gospodarstvu i poduzetništvu

18.03.2020

S obzirom na utjecaj Corone virusa COVID – 19 na gospodarstvo, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije donijelo je niz mjera od kojih se navedene odnose na mikro, male i srednje poduzetnike.     Mjere koje se odnose na ESIF zajmove:      Povećanje alokacije za financijski instrument ‘ESIF Mikro zajmovi’ za obrtna sredstva mikro i male poduzetnike (1000 – 25000 eura, poček […]

Stupimo u kontakt!

Uz Aestus Grupu pretvorite ideje u stvarnost.