Kad je pravo vrijeme za prelazak s obrta na d.o.o. ili j.d.o.o.? Koja je razlika u poreznom opterećenju? Koliko košta osnivanje? Što se mijenja u administraciji? Koji su argumenti za ostanak na obrtu? Na ova i druga pitanja odgovaramo u članku.
Mnogi obrtnici nakon jedne ili više godina poslovanja počinju razmišljati o prelasku na firmu. Razlozi su različiti – rast prihoda, potreba za zaštitom privatne imovine, zapošljavanje ili zahtjevi poslovnih partnera. No, prelazak nije uvijek isplativ i nije za svakoga. Odluka ovisi o konkretnim okolnostima, a u nastavku donosimo pregled svega što trebate znati.
Ključne razlike između obrta i firme
Odgovornost za obveze
Obrtnik za sve poslovne obveze odgovara cjelokupnom svojom privatnom imovinom, uključujući osobni račun, automobil, nekretnine. Kod firme odgovornost je u pravilu ograničena na imovinu društva, što znači da osobna imovina vlasnika nije izložena poslovnim rizicima.
Za poduzetnike koji posluju u djelatnostima s većim poslovnim rizicima (građevinarstvo, proizvodnja, uvoz/izvoz), ograničena odgovornost može biti ključni razlog za osnivanje d.o.o. ili j.d.o.o.
Oporezivanje obrta i firme
Paušalni obrt: porez se plaća u fiksnim razredima, za 2026. porezna stopa je 12% na paušalnu osnovicu.
Obrt obveznik poreza na dohodak: dohodak se utvrđuje kao razlika primitaka i izdataka, a oporezuje se stopama poreza na dohodak (20% do 60.000,00 €, 30% iznad toga).
Firma: plaća porez na dobit po stopi od 10% ako su prihodi do 1.000.000,00 €, odnosno 18% ako su iznad tog iznosa. Poduzetnik si isplaćuje plaću (na koju se plaćaju doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i porez na dohodak) ili dobit (na koju se plaća porez na dobit i porez na dohodak od kapitala od 12%).
U praksi to znači da kod nižih primitaka obrt može biti porezno povoljniji, dok kod viših prihoda firma s optimalnom kombinacijom plaće i isplate dobiti može rezultirati nižim ukupnim opterećenjem.
Doprinosi u obrtu i firmi
Obrtnici plaćaju doprinose neovisno o ostvarenom primitku. U 2026. godini mjesečni iznosi su:
- Paušalni obrt: oko 291 € mjesečno
- Obrt obveznik poreza na dohodak: oko 473 € mjesečno
- Obrt obveznik poreza na dobit: oko 801 €, što rezultira višim ukupnim doprinosima
- Firma – doprinosi se plaćaju na plaću direktora, a visina ovisi o iznosu plaće. Minimalna osnovica za člana uprave u 2026. iznosi 1.295,45 € za puno radno vrijeme (ako je osiguran po osnovi radnog odnosa) odnosno doprinosi se obračunavaju na osnovicu 1.993,00 € (ako je osiguran samo po osnovi članstva u upravi).
PDV prag
Obrtnici koji prelaze prag od 60.000 € godišnjih primitaka postaju obveznici PDV-a. Kad se to dogodi, razlika u administrativnom opterećenju između obrta i firme značajno se smanjuje, oboje moraju voditi PDV evidencije, izdavati eRačune i predavati PDV prijave.
Kad se isplati ostati na obrtu?
Obrt je bolji izbor kada:
- Godišnji primitci su stabilno ispod 60.000 € i nema plana značajnog rasta
- Poduzetnik posluje sam, bez zaposlenika
- Ne postoji potreba za zaštitom privatne imovine (nisko rizična djelatnost, npr. freelance usluge, konzalting)
- Jednostavnost administracije je prioritet, paušalni obrt zahtijeva minimalno vođenje evidencije
Od 2026. tu je i nova pogodnost za starije obrtnike: korisnici starosne mirovine sada mogu registrirati obrt i primati polovicu mirovine uz nastavak rada, što prije nije bilo moguće.
Kad je pravo vrijeme za prelazak na firmu?
Prelazak na firmu ima smisla kada:
- Primitci se približavaju ili prelaze PDV prag od 60.000 € u tom trenutku administrativne obveze rastu, a porezna prednost paušala nestaje
- Želite zaštititi privatnu imovinu od poslovnih rizika
- Planirate kreditiranje ili suradnju s investitorima, banke i investitori u pravilu preferiraju d.o.o.
- Poslujete s većim klijentima ili javnim sektorom koji zahtijevaju pravnu osobu
- Razmatrate uvođenje poslovnog partnera ili suosnivača
Kako izgleda postupak prelaska iz obrta u firmu?
Postoje dva načina:
-
Osnivanje firme i zatvaranje obrta (najčešći pristup)
Osniva se novo trgovačko društvo (minimalni temeljni kapital je 1 €, ali se preporučuje viši iznos radi kredibiliteta), a obrt se zatvara.
Postupak uključuje:
- Prijavu na Trgovački sud ili putem sustava START (e-osnivanje)
- Prijavu u registar poreznih obveznika
- Otvaranje poslovnog računa
- Paralelno: zatvaranje obrta, usklađenje poreznih obveza i prijenos klijenata/ugovora
-
Preoblikovanje obrta u firmu
Zakon o trgovačkim društvima omogućuje preoblikovanje, no u praksi se koristi rjeđe jer zahtijeva procjenu imovine i može biti kompleksnije.
Što se mijenja u administraciji nakon prelaska?
Prelazak na firmu donosi više administrativnih obveza:
- Obvezno vođenje dvojnog knjigovodstva (za razliku od jednostavnog kod obrta)
- Godišnji financijski izvještaji i predaja u FINA-u (GFI-POD)
- Prijava poreza na dobit (PD obrazac)
- Obveza imenovanja direktora i donošenja odluka skupštine
- Od 2026. — obvezno izdavanje i zaprimanje eRačuna putem certificiranog informacijskog posrednika
Upravo zato mnogi poduzetnici pri prelasku na firmu odlučuju prepustiti računovodstvo stručnom timu, kao što je Aestus računovodstvo, koji ih može provesti kroz cijeli proces.
Zaključno
Prelazak s obrta na firmu nije automatski bolji izbor, ovisi o visini primitaka odnosno prihoda, planu rasta, rizicima i broju zaposlenika. Ključno je napraviti konkretnu analizu troškova i koristi za određenu situaciju.
Trebate pomoć pri prelasku iz obrta u firmu, računovodstveni savjet ili uslugu? Javite nam se na aestus@aestus.hr!
