Na snagu je stupio novi Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o boravku državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj (NN 43/2026).

Koji su novi uvjeti za poslodavce? Koje promjene donosi novi Zakon o strancima u odnosu na 2025.? Koliki promet mora imati poslodavac? Je li obvezan tečaj hrvatskog jezika? Na ova i brojna druga pitanja odgovore pronađite u članku. 

Novi propisi uvode obvezno učenje hrvatskog jezika, olakšavaju promjenu poslodavca, mijenjaju uvjete za dobivanje pozitivnog mišljenja HZZ-a i pooštravaju pravila za poslodavce koji krše propise.  

Pregled sadržaja: 

• Glavne promjene u 2026. 

• Tko se smatra stranim državljaninom? 

• Koji su uvjeti za zapošljavanje stranaca? 

• Kako zaposliti državljanina Europskog gospodarskog prostora? 

• Kako zaposliti državljanina trećih zemalja putem potvrde o prijavi rada? 

• Kako zaposliti državljanina trećih zemalja putem dozvole za boravak i rad? 

• Koliko može trajati dozvola za boravak i rad? 

• Sezonski rad 

• Standardi za smještaj radnika 

• Dokaz o zdravstvenom statusu 

• Obvezno učenje hrvatskog jezika 

• Promjena poslodavca i promjena zanimanja 

• Dopušteno razdoblje nezaposlenosti 

• Jamstvo poslodavca 

• Crna lista poslodavaca 

• Što je EU plava karta? 

Glavne promjene u 2026. 

Za poslodavce koji su već zapošljavali strane radnike prema pravilima iz 2025., ovo je pregled najvažnijih izmjena: 

Novi uvjeti za poslodavce 

Novi uvjeti za strane radnike 

Novi postupci za poslodavce 

Privremeni boravak za studente 

Tko se smatra stranim državljaninom? 

Prema Zakonu o strancima, stranim državljanima smatraju se osobe koje nemaju hrvatsko državljanstvo. Iznimka su osobe koje imaju status Hrvata bez hrvatskog državljanstva. 

Strance razlikujemo prema državljanstvu: 

• Državljani Europskog gospodarskog prostora (EGP) – državljani država članica Europske unije, Islanda, Lihtenštajna, Norveške ili Švicarske. Za njih vrijedi sloboda kretanja radnika i jednostavniji postupak zapošljavanja. 

• Državljani trećih zemalja – svi ostali strani državljani. Za njihovo zapošljavanje potrebna je dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada. 

Koji su uvjeti za zapošljavanje državljana trećih zemalja? 

Kako bi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) izdao pozitivno mišljenje za zapošljavanje državljanina treće zemlje, poslodavac mora zadovoljiti sljedeće uvjete: 

• Poslodavac ima najmanje jednog radnika državljanina RH odnosno države članice EGP-a ili Švicarske na neodređeno i puno radno vrijeme, koji je u kontinuitetu zaposlen najmanje godinu dana (ili zaposlen u prethodnoj sezoni ako poslodavac posluje sezonski). 

• Poslodavac je registriran i obavlja gospodarsku djelatnost u Hrvatskoj. 

• Ima podmirene porezne obveze. 

• Nije pravomoćno osuđen za kaznena djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja. 

• Poslodavcu nije pravomoćno izrečena prekršajnopravna sankcija za najteže prekršaje protiv radnih odnosa ili socijalnog osiguranja ili zaštite na radu (čl. 99, st. 1, t. 6) — u punoj primjeni od 01.01.2026. 

• Poslodavac nije na popisu poslodavaca kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada (čl. 99, st. 1, t. 8). 

Financijski pragovi 

• Minimalni promet (zadnjih 12 mjeseci, računa se od mjeseca koji prethodi mjesecu podnošenja zahtjeva): Pravne osobe moraju imati priljev od najmanje 100.000 €, a fizičke osobe (obrtnici) najmanje 40.000 €. 

• Račun poslodavca ne smije biti u blokadi dulje od 30 dana u kontinuitetu u posljednjih 6 mjeseci. 

Omjer domaćih i stranih radnika (kvote) 

Povećan je obvezni postotak domaćih radnika u odnosu na ukupan broj zaposlenih: 

• 20% domaćih radnika: za zanimanja za koja se provodi test tržišta rada (TTR). 

• 10% domaćih radnika: za zanimanja s liste deficitarnih. 

Napomena: U domaće radnike ubrajaju se državljani RH, EU/EGP-a, Švicarske te hrvatski iseljenici. 

NOVOST: Standardi za smještaj radnika  

Novim Pravilnikom jasno je definiran pojam primjerenog smještaja. Prostor za stanovanje mora imati: 

• Sanitarni čvor fizički odvojen od prostorija za boravak i spavanje. 

• Tekuću vodu, električnu struju, grijanje. 

• Dovoljno dnevnog svjetla i odgovarajuću umjetnu rasvjetu. 

• Mogućnost prozračivanja (prozori). 

• Opremljenost adekvatnim namještajem (krevet, namještaj za sjedenje, stol, ormar). 

• Opremu za pripremu hrane (hladnjak, štednjak, sudoper) ili zajednički prostor za pripremu hrane. 

Kvadratura: 

• Minimalno 14 m² za jednu osobu, plus dodatnih 6 m² za svaku iduću. 

• Maksimalno 6 osoba u jednoj sobi uz osiguran zaseban krevet. 

• U stanu može boraviti najviše 8 radnika (i ako je kvadratura veća od propisane). 

• U zgradi na svakih 150 m² može boraviti najviše 10 radnika. 

Ograničenje cijene: Ako smještaj osigurava poslodavac ili je on posrednik, najamnina mora biti primjerena visini plaće i ne smije prelaziti 30% neto plaće radnika (ne smije se automatski obustavljati iz plaće). 

NOVOST: Dokaz o zdravstvenom statusu 

Od travnja 2026., prilikom podnošenja prvog zahtjeva za radnu i boravišnu dozvolu, strani radnik mora priložiti: 

• Dokaz o zdravstvenom statusu: potvrda koja potvrđuje da radnik ne predstavlja opasnost za javno zdravlje. 

• Karton cijepljenja: radnici moraju dokazati svoj status cijepljenja. Ako njihova procijepljenost nije u skladu s hrvatskim programom obveznog cijepljenja, morat će se docijepiti po dolasku. 

Dodatna dokumentacija: 

Obvezno prilaganje novih obrazaca uz zahtjev za izdavanje radne dozvole: 

• Obrazac 17a (Izjava o smještaju) 

• Obrazac 18a (Zdravstveni status) 

NOVOST: Obvezno učenje hrvatskog jezika 

Ovo je jedna od najvažnijih novina koju donose izmjene propisa. 

Državljanin treće zemlje koji u Hrvatskoj boravi i radi na temelju dozvole za boravak i rad dulje od dvije godine, bit će obvezan položiti ispit poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma na razini A1 kao uvjet za produljenje dozvole ili traženje dugotrajnog boravišta. 

Što će to značiti u praksi za poslodavce: 

• Potrebno je planirati organizaciju ili financiranje tečaja hrvatskog jezika za strane radnike. Poželjno je započeti s tečajem već u prvoj godini boravka, a ne čekati trenutak produljenja dozvole. 

• Država će osigurati vaučere za tečajeve jezika. Također, HZZ nudi sufinanciranje dijela troška tečaja, a postotak ovisi o veličini tvrtke. 

• Radnik koji ne položi ispit neće moći produžiti dozvolu za boravak i rad, što znači prekid radnog odnosa.
   

Cilj mjere je olakšati integraciju stranih radnika u svakodnevni život i radno okruženje. 

Kako zaposliti državljanina Europskog gospodarskog prostora? 

Sloboda kretanja radnika osnovno je pravo u zemljama članicama EGP-a, koje omogućuje građanima jedne zemlje članice rad u drugoj pod istim uvjetima kao i za domaće građane. 

Za zapošljavanje državljanina EGP-a potrebna je ponuda za zapošljavanje s kojom ćete zatražiti izdavanje dozvole za boravak i rad od policijske postaje ili policijske uprave. Zahtjev poslodavca neće uključivati obrazloženje potrebe za zapošljavanjem niti provjeru stanja na tržištu rada. 

Kako zaposliti državljanina trećih zemalja putem potvrde o prijavi rada? 

Potvrdu o prijavi rada izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova u svrhu izvršenja ugovorenih poslova na području Hrvatske čije izvršenje traje kraće razdoblje – od 30 do 90 dana tijekom kalendarske godine, ovisno o vrsti posla. 

Koraci: 

1. Nadležnoj policijskoj postaji ili upravi poslodavac podnosi zahtjev za izdavanje potvrde o prijavi rada prema mjestu obavljanja posla ili sjedištu tvrtke. 

1. Nakon izdane potvrde poslodavac može zaposliti stranog radnika. Državljanin trećih zemalja s potvrdom o prijavi rada može raditi na području cijele Hrvatske i ne mora tražiti dozvolu za boravak i rad. 

Kako zaposliti državljanina trećih zemalja putem dozvole za boravak i rad? 

1. Test tržišta rada

Poslodavac mora zatražiti od HZZ-a provođenje testa tržišta rada (TTR), kojim se provjerava postoji li u evidenciji nezaposlenih osoba traženog profila. Za prijavu u sustav Zavoda potrebna je vjerodostojnica (Fina certifikat ili mToken). 

Iznimke (kada TTR nije potreban): 

• Deficitarna zanimanja s liste HZZ-a (zidar, tesar, vozač teretnog vozila itd.). 

• Produljenje postojećih dozvola za istog radnika na istom radnom mjestu. 

• Sezonski rad do 90 dana. 

• Ključno osoblje u trgovačkim društvima (direktori), samozapošljavanje državljana treće zemlje u društvu u kojem ima vlasnički udio minimalno 51%, istraživači i nositelji EU plave karte. 

NOVOST: Teritorijalno ograničenje – Radnik može raditi isključivo na području one policijske uprave za koju je proveden TTR. Ako radnik radi u drugom gradu/županiji bez provedenog testa za to područje, MUP može ukinuti dozvolu. 

Napomena: Ovo ograničenje neće zahvatiti deficitarna zanimanja na razini cijele RH (npr. armirač, zidar, tesar, vozač teretnog vozila, mesar, automehaničar i sl.), no zahvatit će zanimanja deficitarna samo na određenim područjima (npr. kuhar, konobar, sobar, čistač, prodavač i sl.). Cijelu listu deficitarnih zanimanja pronađite na poveznici. 

2. Pozitivno mišljenje HZZ-a

Ako se utvrdi da u evidenciji nezaposlenih nema osoba traženog profila, HZZ će izdati pozitivno mišljenje i uputiti poslodavca na podnošenje zahtjeva za dozvolu za boravak i rad. 

3. Zahtjev za dozvolu za boravak i rad

Poslodavac u roku od 90 dana od primitka pozitivnog mišljenja mora podnijeti zahtjev za dozvolu za boravak i rad u nadležnoj policijskoj upravi ili postaji, putem online sustava ili osobno. 

Rok za rješavanje zahtjeva iznosi do 90 dana. 

4. Zapošljavanje

Zapošljavanje radnika moguće je tek nakon što je dobivena dozvola za boravak i rad. Strani radnik smije raditi samo na onim poslovima i samo kod onog poslodavca za kojeg mu je dozvola izdana. 

Promjena poslodavca i promjena zanimanja 

Promjena poslodavca 

Radnici koji su već u Hrvatskoj (kojima je dozvola izdana ili produljena na temelju mišljenja HZZ-a): 

• Ukida se ograničenje od godine dana — radnici mogu slobodno mijenjati poslodavca unutar roka važenja dozvole, bez čekanja proteka godine dana rada. 

Radnici koji tek dolaze u RH (prvi ulazak): 

• Strani radnik koji tek dolazi u Hrvatsku mora raditi kod prvog poslodavca najmanje 6 mjeseci prije nego što ga može promijeniti po jednostavnijem postupku. 

Iznimke (promjena prije 6 mjeseci): Radnik može promijeniti poslodavca i ranije bez gubitka dozvole samo u slučajevima kršenja prava od strane poslodavca: 

• Neisplata plaća (provjerava se preko REGOS-a). 

• Kaznena djela protiv radnih odnosa ili teški prekršaji zaštite na radu. 

• Sudski postupci zbog zaštite dostojanstva.
   

Ako radnik želi promijeniti poslodavca prije isteka 6 mjeseci (a nema gore navedenih kršenja prava), novi poslodavac mora pokrenuti cijeli redovni postupak izdavanja nove radne dozvole ispočetka. 

Promjena zanimanja kod istog poslodavca 

Nova pravila omogućuju da radnik, državljanin treće zemlje kojemu je izdana ili produljena dozvola na temelju mišljenja HZZ-a, može unutar roka važenja dozvole kod istog poslodavca promijeniti zanimanje, tj. prijeći na drugo radno mjesto: 

• Bez administrativnog tereta: ukida se obveza pokretanja novog postupka — ishođenja nove radne dozvole pred MUP-om i HZZ-om. 

• Uvjet trajanja: novi ugovor o radu za drugo zanimanje sklapa se do kraja trajanja već postojeće dozvole. 

• Fleksibilnost: poslodavac može slobodnije rasporediti strane radnike na različite poslove prema trenutnim potrebama. 

Ako radnik kod istog poslodavca mijenja radno mjesto, nije potrebna nova dozvola (osim ako je riječ o specifičnim kvalifikacijama), ali je obvezna prijava promjene MUP-u. 

Istodobna promjena poslodavca i zanimanja 

Nova praksa omogućuje istodobnu promjenu i poslodavca i zanimanja unutar postojeće dozvole. Nije potrebno ishođenje nove dozvole, čime se značajno smanjuje čekanje i papirologija. 

Obveze novog poslodavca: Umjesto novog zahtjeva za dozvolu, policijskoj upravi/postaji dostavlja se samo propisana dokumentacija: 

• Ugovor o radu. 

• Dokaz o ispunjavanju zahtjeva traženih u TTR-u (ako je potreban). 

• Dokaz o kompetencijama radnika (za deficitarno zanimanje). 

• Dokaz o primjerenom smještaju. 

Dopušteno razdoblje nezaposlenosti 

U slučaju prestanka ugovora o radu, državljanin treće zemlje s važećom dozvolom (izdanom na temelju mišljenja HZZ-a) može biti nezaposlen unutar roka važenja dozvole: 

• do 3 mjeseca (jednokratno ili višekratno), 

• do 6 mjeseci (jednokratno ili višekratno) ako boravi u RH na temelju dozvole dulje od 2 godine. 

Jamstvo poslodavca 

Poslodavac mora uplatiti iznos jedne prosječne bruto plaće u državni proračun ako: 

• stranac ne započne rad u ugovorenom roku, ili 

• mu je otkazan ugovor (osim kod redovnog otkaza zbog krivnje radnika ili izvanrednog otkaza). 

Uplatu treba izvršiti u roku od 8 dana. 

Poslodavac mora izdati zadužnicu u korist MUP-a RH za isti iznos. Zadužnicu je potrebno dostaviti nadležnoj policijskoj upravi/postaji u roku od 5 dana od primitka MUP-ove potvrde o radniku. 

Sredstva se koriste za troškove povratka stranih radnika koji nezakonito borave u Hrvatskoj. 

Novost: obveza obavještavanja policijske uprave o prestanku ugovora o radu više nije na strancu, nego na poslodavcu, i to elektroničkim putem kroz sustav e-Građani. 

Crna lista poslodavaca 

Poslodavci koji krše propise o zapošljavanju stranih radnika mogu biti uvršteni na tzv. crnu listu. Poslodavac koji se nalazi na crnoj listi neće moći dobiti nove dozvole za boravak i rad za vrijeme od godine dana od kad je Državni inspektorat utvrdio postojanje nepravilnosti. 

Također, od 1. siječnja 2026. na snagu je stupio odgođeni učinak prekršajno-pravnih sankcija, poslodavci koji su ranije kažnjeni za prekršaje iz područja zapošljavanja stranaca sada mogu imati zapreku za izdavanje dozvola. 

Pojačan je i inspekcijski nadzor isplate plaća u skladu s kolektivnim ugovorima. Zakonom je propisano da strani radnik ne smije imati manju plaću od one koju primaju zaposleni u Hrvatskoj na usporedivim radnim mjestima. 

Što je EU plava karta i koliko traje? 

EU plava karta je dozvola boravka i rada namijenjena visokokvalificiranim državljanima trećih zemalja, omogućujući im rad i život u 25 zemalja članica EU (s izuzetkom Danske i Irske). 

• Izdaje se na rok do četiri godine (ranije: do 24 mjeseca), ako toliko traju ugovor o radu i putovnica. 

• Minimalna bruto plaća za nositelje plave karte iznosi 2.700 eura mjesečno. 

Zaključno 

Izmjene Zakona o strancima i novi Pravilnik (NN 43/2026) na snazi su od 30. travnja 2026. Donose značajne promjene za poslodavce i strane radnike. S jedne strane, olakšava se promjena poslodavca i zanimanja, produljuju se sezonske dozvole i smanjuje administrativno opterećenje. S druge strane, uvode se stroži uvjeti za poslodavce (viši pragovi prometa, zabrana blokade računa, detaljni standardi smještaja, crna lista, obveza prijave prestanka ugovora) i novi zahtjevi za strane radnike (obvezno učenje hrvatskog jezika, dokaz o zdravstvenom statusu). 

Ključni savjet za poslodavce: planirajte organizaciju tečaja hrvatskog jezika za strane radnike što ranije, ne čekajte trenutak produljenja dozvole. Iskoristite mogućnost državnih vaučera i sufinanciranja tečaja putem HZZ-a. 

Brza provjera za poslodavce 

• Imate li traženi priljev na računu (100.000 € tvrtke / 40.000 € obrti)? 

• Zadovoljavate li kvotu domaćih radnika (10% ili 20%)? 

• Je li smještaj usklađen s kvadraturom i limitom od 30% plaće? 

• Radnik radi na području nadležne policijske uprave? 

• Imate li pripremljene obrasce 17a i 18a? 

• Je li radniku osiguran dokaz o zdravstvenom statusu i karton cijepljenja?
   

Za više informacija o zapošljavanju stranih radnika ili pomoć s administrativnim postupcima, obratite nam se na aestus@aestus.hr . 

Ovaj članak je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savjet. Za konkretne odluke o zapošljavanju stranih radnika savjetujte se sa svojim računovodstvenim servisom ili pravnim savjetnikom.