Porezi mogu biti pomalo zbunjujući za poduzetnike u Hrvatskoj. Postoji nekoliko oblika poreza koje svaki poduzetnik treba poznavati, a u ovom članku obuhvaćamo tri vrste – porez na dodanu vrijednost, porez na dohodak i porez na dobit.

U nastavku donosimo osnovne informacije o navedenim porezima, tko su obveznici te kad i kako se plaćaju.

Što je porez?

• Porezi predstavljaju najvažniji izvor javnih prihoda. Država ih koristi za podmirenje troškova javnih potreba, financiranje obrazovnog sustava, isplatu mirovina i ostalo, a koriste se i kao instrument različitih ekonomskih politika.

Koja je razlika između fizičkih i pravnih osoba?

• Fizičke osobe su pojedinci koji su nositelji određenih prava i obveza. Najčešći oblik fizičke osobe koja obavlja neku djelatnost je obrt.
• Pravne osobe su državna tijela ili organizacije poput trgovačkih društava, udruga i zadruga. Pravna sposobnost stječe se upisom u sudski registar.
• Postoje razni oblici poreza koje plaćaju pravne osobe, a oni najčešće povezani s njihovim poslovanjem jesu porez na dobit, porez na dohodak i porez na dodanu vrijednost, poznatiji kao PDV.

1. Što je porez na dodanu vrijednost?

• Predstavlja poreznu obvezu koju obveznik PDV-a obračunava na proizvode ili usluge koje prodaje svojim kupcima, međutim teret PDV-a stječe krajnji korisnik proizvoda ili usluge.
• Kao obveznik PDV-a, važno je iskazati PDV na računima te redovito ga prijavljivati i uplaćivati Poreznoj upravi, za poduzetnika to odrađuje računovodstvo.
• Mjesečno ili tromjesečno poduzetnik, odnosno njegovo računovodstvo obračunava razliku između svih obaveza i potraživanja PDV-a. Ovisno plaća li više ili naplaćuje PDV-a, trebati će uplatiti porez ili tražiti povrat poreza od Porezne uprave.
• Stopa PDV-a u Hrvatskoj iznosi 25%, dok za određene proizvode i usluge primjenjuju se stope PDV-a od 5% i 13%. Na koje proizvode i usluge se obračunavaju određene stope poreza navedeno je u 38. članku Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
• Npr. knjižare plaćaju PDV po stopi od 5% za prodaju, distribuciju i izdavanje knjiga, dok djelatnosti pripremanja i usluživanja jela u ugostiteljskim objektima PDV plaćaju po stopi od 13%, a kozmetičke usluge poput masaža, tretmana ljepote i sl. plaćaju po stopi od 25%.

Kako to izgleda u praksi?

• Poduzetnik u sustavu PDV-a nudi proizvod po cijeni od 100,00 eura. Kada prodaje kupcu na cijenu obračuna PDV u iznosu od 25%. Ukupna cijena proizvoda kojeg plaća kupac je 125,00 eura (100,00 eura * 1,25). Od tih 125,00 eura, 25,00 eura poduzetnik treba uplatiti Poreznoj upravi, a ostalih 100,00 eura predstavlja prihod.
• Ako je kupac u sustavu PDV-a, trošak mu nije 125,00 eura već 100,00 eura jer ostatak, odnosno 25% može potraživati od države u obliku povrata poreza.

Tko je obveznik PDV-a i kada je obavezno ući u sustav PDV-a?

• Porezni obveznici koji ostvari prihod veći od 39.816,84 eura bez PDV-a u kalendarskoj godini mora se upisati u registar obveznika PDV-a od prvog dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je obavio isporuke dobara i usluga iznad propisanog iznosa.
• O činjenici da je obavio isporuke u iznosu većem od 39.816,84 eura, porezni obveznik obavještava nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svome sjedištu, odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu podnošenjem Zahtjeva za registriranje za potrebe PDV-a radi upisa u registar obveznika PDV-a.
• Porezni obveznik koji ostvari prihod manji od 39.816,84 eura bez PDV-a tijekom kalendarske godine ima mogućnost donijeti odluku hoće li biti oslobođen plaćanja PDV-a na isporuku dobara i usluga ili će ući u sustav PDV-a na vlastiti zahtjev.

Zašto dobrovoljno ući u sustav PDV-a?

• Postoji mnogo razloga zašto bi ušli u sustav PDV-a, npr. pravne i fizičke osobe koje su uključene u sustav PDV-a imaju obvezu iskazati PDV-a na izdanim računima te ostvaruju pravo odbitka pretporeza prema ulaznim računima. U skladu s tim, ostvaruju pravo na povrat poreza ili na prijenos porezne obveze.
• Ako su dobavljači u sustavu PDV-a, korisno bi bilo da i poduzeće uđe u sustav kako bi kroz plaćeni PDV na ulaznim računima mogli zatražiti pretporez, tj. povrat PDV-a.
• U slučaju većih ulaganja u samome startu poslovanja, ulaz u sustav PDV-a omogućuje povrat PDV-a na ulaganja.
• Naime, ako nabavljate, isporučujete robu ili usluge iz inozemstva, a niste u sustavu PDV-a dužni ste preuzeti poreznu obvezu, iako istovremeno nemate pravo na priznavanje pretporeza. Za poslovanje unutar Europske unije dužni ste izvaditi PDV ID broj i to 15 dana prije prve isporuke dobra ili usluge. To u praksi znači da trebate platiti PDV i na usluge oglašavanja na mrežama poput Facebooka i Google-a čak i kada niste u sustavu PDV-a. Uz navedeno dužni ste predati i zbirnu prijavu, poznatu kao i ZP obrazac.

Kako izaći iz sustava PDV-a?

• Važno je istaknuti da porezni obveznik može dobrovoljno ući, no sljedeće tri godine ne može izaći iz sustava PDV-a.
• Za izlazak iz sustava PDV-a potrebno je zadovoljiti uvjet da poduzeće nije ostvarilo prihod veći od 39.816,84 eura u tekućoj godini te u sljedećoj godini može predati zahtjev za izlazak iz sustava PDV-a uz navedeni razlog.
• Izlazak je moguć isključivo do 15. siječnja sljedeće godine uz predani zahtjev.
• Ako je poduzeće podnijelo zahtjev za ulazak u sustav PDV-a 2023.godine, sljedeće godine mora poslovati s prihodom manjim od 39.816,84 eura kako bi moglo podnijeti zahtjev za izlazak iz sustava PDV-a tek 2026. godine.

Tko su mali porezni obveznici?

• Mali porezni obveznici su oni koji ostvaruju prihod manji od 39.816,84 eura tijekom kalendarske godine i nisu u sustavu PDV-a. Imaju mogućnost donijeti odluku hoće li biti oslobođeni plaćanja PDV-a na isporuku dobara i usluga ili će ući u sustav PDV-a na vlastiti zahtjev.
• Također, nemaju pravo iskazati PDV na izdanim računima niti pravo na odbitak pretporeza prema ulaznim računima.

Odabrati obračun PDV-a po izdanom računu ili naplaćenim naknadama?

• Poduzetnicima koji obračunavaju PDV prema izdanim računima, iznos porezne obveze umanjuje se u trenutku kada njihovi dobavljači ili drugi porezni obveznici izdaju račune.
• Oni koji obračunavaju PDV prema naplaćenim naknadama, obveza obračuna PDV-a nastaje u trenutku primitka plaćanja.
• Više o razlikama, prednostima i nedostacima različitih vrsta obračuna poreza donosimo članku.

Kada poduzetnik plaća PDV?

• Plaćanje PDV je moguće na mjesečnoj i kvartalnoj tj. tromjesečnoj bazi.
• Porezni obveznici koji obavljaju transakcije unutar Europske unije ne mogu biti tromjesečni obveznici, već isključivo mjesečni obveznici PDV-a.
• Rok za predaju PDV-a po mjesečnoj bazi je najkasnije do 20.-og u mjesecu, dok rok za predaju po kvartalnoj bazi rok je do 20.-og u zadnjem mjesecu tromjesečja.
• Rok za plaćanje PDV-a po mjesečnoj bazi je zadnji dan u mjesecu, a po kvartalnoj bazi zadnji dan u tromjesečju.

Može li se promijeniti način obračuna PDV-a?

• Može, ali isključivo do 15. siječnja za tekuću godinu tako da se podnese pismeni zahtjev Poreznoj upravi.

2. Što je porez na dohodak?

• Porez na dohodak je vrsta poreza koju plaćaju fizičke osobe na dohodak koji ostvare tijekom godine, a plaća se do 28. veljače tekuće godine za prethodnu.
• Porez na dohodak može se smanjiti primjenom osobnog odbitaka.
• To uključuje dohodak od:
  • nesamostalnog rada koji se plaća iz plaća i mirovina,
  • samostalne djelatnosti koji se plaća po mjesečnom predujmu, a utvrđuje se i plaća na temelju predane godišnje prijave poreza na dohodak,
  • imovine i imovinskih prava koji se računaju kao razlika između primitaka po osnovi najamnine, zakupnine, iznajmljivanja stanova i sl.,
  • kapitala koji se plaća temeljem primitaka po osnovi kamata, izuzimanja imovine i korištenja usluge na teret dobiti tekućeg razdoblja, kapitalnih dobitaka, dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica, dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu,
  • osiguranja koji se plaća na primitak od životnog osiguranja s obilježjem štednje i dobrovoljnog osiguranja,
  • ili drugog dohotka.
• Primjer – Vlasnik obrta je u prethodnoj godini zaradio dohodak od samostalne djelatnosti u iznosu od 70.000,00 eura. Na navedeni iznos primjenjuje se osobni odbitak u iznosu od 530,90 ​eura mjesečno, odnosno 6.370,80 eura godišnje. Ukupni iznosa dohotka umanjuje se za iznos ukupnog godišnjeg osobnog odbitka (70.000,00 – 6.370,80) što rezultira godišnjom poreznom osnovicom koja iznosi 63.629,20 eura.

Na iznos od 47.780,28 eura primjenjuje se stopa od 20%, a na ostatak iznosa od 15.848,92 eura primjenjuje se stopa poreza na dohodak od 30%. Ukupni godišnji porez iznosi 14.310,73 eura kojeg osoba mora platiti do 28. veljače. Predujam poreza na dohodak za sljedeće razdoblje morati će plaćati u iznosu od 1.192,56 eura mjesečno.

Jeste li znali?

• S neoporezivim primicima možete isplatiti naknade, nagrade i stipendije bez plaćanja poreza na dohodak. Pogledajte koji su neoporezivi primici i njihovi limiti u 2023. godini.

3. Porez na dobit

• Porez na dobit je vrsta poreza koji se plaća na iznos bruto dobiti koju poduzeće ostvari tj. na razliku između ukupnih prihoda i rashoda. Iznos poreza na dobit vidljiv je u računu dobiti i gubitka ili u bilo kojem trenu unutar Parra aplikacije.
• Stopa poreza na dobit iznosi 10% ako je u prethodnom razdoblju ostvaren prihod manji od 995.421,06 eura ili 18% ako je ostvaren veći prihod.

Kada se plaća porez na dobit?

• Porez na dobit obračunava se za prošlu godinu, a rok za prijavu je do 30. travnja tekuće godine.
• Poduzetnik će zatim mjesečno uplaćivati predujam poreza na dobit u obliku 1/12 prijavljenog iznosa ukupne porezne obveze za prošlu godinu.
• Predujam poreza na dobit plaća se do kraja tekućeg mjeseca za protekli mjesec.
• Poduzetnik koji tek počinje obavljati djelatnost ne plaća predujmove do prve predaje PD obrasca kada plaća i ukupni prijavljeni iznos.

S osnovnim poduzetničkim pojmovima, zajedno s ključnim poreznim izrazima možete se upoznati u našem malom računovodstvenom rječniku.

Za više informacija o uslugama računovodstva ili pitanja vezana za poreze, kontaktirajte nas putem e-mail adrese aestus@aestus.hr ili putem kontakt forme.