U ovo doba godine većina poslodavaca ima na umu godišnji odmor svojih zaposlenika. Zakonom o radu definiran je kao pravo zaposlenika i obveza poslodavca u svrhu obnavljanja psihofizičkih sposobnosti potrebnih za siguran i uspješan rad. Znate li koja su vaša prava za korištenje godišnjeg odmora i koji je minimalni broj dana godišnjeg odmora na koji ostvarujete pravo?

U nastavku donosimo 10 najčešćih pitanja i odgovore u vezi godišnjeg odmora.

1. Imam li pravo na godišnji odmor iako imam ugovor na određeno vrijeme?

• Bez obzira na to ima li zaposlenik ugovor o radu na određeno ili na neodređeno vrijeme, uvijek ima pravo na godišnji odmor.

2. Kako odrediti na koliki broj dana godišnjeg odmora zaposlenik ima pravo?

• Zakonom o radu određeno je minimalno pravo na godišnji odmor koje ovisi o tome koliko dana u tjednu osoba radi:
  • osobe koje rade 5 dana u tjednu imaju pravo na 20 dana godišnjeg odmora.
  • osobe koje rade 6 dana u tjednu imaju pravo na 24 dana godišnjeg odmora.
• Zaposlenik ostvaruje pravo na puni godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog radnog odnosa.
• Odredbama kolektivnih ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu, pravo na godišnji odmor se može uređivati i mijenjati samo u korist radnika (dakle, nikako manje od propisanog u Zakonu o radu).

3. Radim samo 5 mjeseci u tvrtki, na koliko dana godišnjeg odmora imam pravo?

• Osobe koje su zaposlene 5 mjeseci u tvrtki imaju pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.
• Razmjerni dio godišnjeg odmora utvrđuje se u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnos, što bi značilo da na primjeru 20-dnevnog godišnjeg odmora zaposlenik 5 mjeseci od zaposlenja može iskoristiti 8 dana godišnjeg odmora.
• Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora ima radnik koji:
  • još ne radi 6 mjeseci kod poslodavca (prvo zaposlenje ili prekid duži od osam dana) ili
  • radnik kojem prestaje radni odnos u tijeku godine (do 15.12.).

4. Ne radim vikendima, računaju li mi se oni u dane godišnjeg odmora?

• U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se oni dani koje zaposlenik ne bi radio da nije na godišnjem odmoru, kao ni razdoblje privremene nesposobnosti za rad (bolovanje) koje je utvrdio ovlašteni liječnik. Uz to, ni dani plaćenog dopusta ne računaju se kao godišnji odmor.

5. Koja je razlika između godišnjeg odmora i plaćenog dopusta?

• Sukladno članku 65. Zakona o radu (Narodne novine 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13), zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust tijekom kalendarske godine od ukupno 7 radnih dana za važne osobne potrebe, osobito u vezi sa sklapanjem braka, rođenjem djeteta, težom bolesti ili smrću užeg člana obitelji.
• Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja te obrazovanja za potrebe radničkog vijeće ili sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu određenu kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.
• Zaposlenici koji su dobrovoljno darovali krvi ostvaruju pravo na jedan slobodan dan s osnova dobrovoljnog darivanja krvi, koji se ostvaruje tijekom kalendarske godine, sukladno radnim obvezama.
• Osim plaćenog dopusta, zaposlenici ostvaruju pravo i na neplaćeni dopust tijekom kojeg miruju sva prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom.

6. Računaju li se blagdani kao godišnji odmor, ako bi taj blagdan prema rasporedu bio radni?

• Ako bi zaposlenik prema rasporedu radnog vremena trebao raditi na dan blagdana ili neradnog dana, ali tog dana na svoj zahtjev koristi godišnji odmor, onda mu se prema Zakonu o radu u trajanje godišnjeg odmora uračunava i taj dan.

7. Imam li pravo koristiti godišnji odmor u dijelovima?

• Kada radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore.
• Poslodavac i radnik mogu dogovoriti da radnik tijekom kalendarske godine koristi i manje od dva tjedna godišnjeg odmora u neprekidnom trajanju. U tom slučaju će se neiskorišteni dio godišnjeg odmora prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu.

8. Što je regres?

• Regres je materijalno pravo zaposlenika zajamčeno na temelju akta poslodavca ili ugovora o radu ili na temelju volje poslodavca za isplatom tog primitka. Ako pravo na regres nije definirano niti jednim izvorom radnog prava, poslodavac može neposredno prije isplate regresa sastaviti i donijeti Odluku o isplati regresa.
• Regres se može isplatiti neoporezivo i oporezivo. Poslodavac može svome radniku neoporezivo isplatiti do 663,62 eura godišnje prigodne nagrade (regres, božićnica, uskrsnica i drugo) te do 995,43 eura godišnje nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.). Više o neoporezivim primicima i njihovim limitima pročitajte ovdje.

9.  Koliko dana godišnjeg odmora imaju zaposlenici koji rade na nepuno radno vrijeme?

• Osobe zaposlene na nepuno radno vrijeme imaju sva prava kao i da je sklopio ugovor na puno radno vrijeme – najmanje 4 tjedna. Jedina će razlika postojati u visini naknade koja se isplaćuje, a to je prosjek mjesečne plaće isplaćene radniku u prethodna 3 mjeseca.

10. Može li se zaposlenik odreći godišnjeg odmora?

• Zaposlenik se ne može odreći prava na godišnji odmor. Člankom 80. Zakona o radu propisana je ništetnost sporazuma o odricanju prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.
• Ako poslodavac radniku ne može omogućiti najkraći godišnji odmor, ili sklope sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor odnosno isplate naknadu, poslodavac vrši prekršaj za koji je propisana novčana kazna.

Vice o godišnjim odmorima iz perspektive poduzetnika pogledajte na webinaru Aestus Grupe pod vodstvom naše iskusne računovotkinje Liljane Srdoč.